Danas u svijetu oko 9 miliona ljudi trenira kendo, od toga 7 miliona u Japanu gdje je Kendo redovan predmet u školama. Kendoke (ljudi koji se bave kendom) nose zaštitnu opremu koja štiti glavu, grlo, stomak, abdomen i ruke i ti djelovi su jedine dozvoljene bodovne zone, koristi se četvorodijelni bambusov mač Shinai koji se drži sa dvije ruke mada postoje kendoke koje drže u obije ruke po jedan Shi
nai. Kendoke se kreću specifičnim klizećim korakom po glatkim podovima sala za treniranje-Dojo-a. Kendo se uglavnom trenira u parovima sa partnerom ali u početku dok se ne savladaju osnovne tehnike i stavovi trenira se bez partnera i zaštitne opreme. Kasnije se prelazi na rad sa opremom koja omogućava borcima da se u potpunosti prepuste treningu i rade punom brzinom i snagom. Osim vježbanja kenda u oklopima veoma važan dio vještine su kate tj. set vezanih formi koje dva partnera rade drvenim-Bokenima ili čeličnim mačevima. veština rukovanja katanom-japanskim lakim pješadisjkim mačem, ne sadrži druge elemente kao što je borba bez oružja, samoodbrana, iako u kendo spada i borenje sa dva mača kao i sa naginatom oružjem u obliku koplja sa zakrivljenim vrhom. Današnji oblik vještine Kenda nastao je iz Kenjutsu-a, ranijeg oblika vještine mačevanja kojim su se koristili drevni samuraji. Kenjutsu kao takav oblik mačevanja je star preko 1500 godina i prije njegovog nastanka mačevanje u Japanu nije bilo toliko razvijeno u smislu vještine. Velika prekretnica bio je period oko 789. godine jer je u to vreme Komutachi tj. vježba mačevanja biva uvedena u obrazovanje sinova velikaša u gradu Nari tadašnjoj prestonici Japana. Kenjutsu je polako počeo da se razvija u vještinu sa velikim brojem sukoba velikaša, koji prožimaju cijelu istoriju Japana.Preživjeli ratnici su svoja iskustva iz borbi počeli da formulišu u tehnike. Tako na osnovu različitih iskustava nastale su i različite tehnike i stilovi borbe, samim tim i veliki broj različitih škola mačevanja Rju ha Kenjutsua i Iaijutsua svaka sa svojim specifičnim stilom. Iz vještine baratanja lukom i strelom - Kjujutsu-a preuzeta su pravila etikecije i meditacije koja su i danas prisutna u modernom Kendu. Današnji kendo je nastao pod uticajem promjena u mačevanju koje su se odigrale u ranom Tokugava periodu 1600-1750. U ovom periodu Japan je ušao u period relativnog mira i stabilnosti i sa tim je postajalo sve teže naći prilike za primjenu ratnih vještina, pa su samuraji između sebe vodili borbe kako bi unaprijedili svoju vještinu. Iako te borbe nisu bile do smrti povrede su bile jako česte, a drveni mač za vježbu bokken nije ništa manje ubojito oružije od pravog mača. Tako dolazi do stvaranja zaštitne opreme. Na razvijanje kenjutsua a samim tim i današnjeg kenda veliki uticaj imala je religija drevnog japana hintoizam i Zen Budizam, odatle su preuzeti određeni principi koji se i danas vide u kendu.