25/03/2020
[GYMOLOGIJA Zdrav razum u doba korone]
U vrijeme katastrofe u Černobilu 1986. godine još nisam bila rođena, Domovinski sam rat proživjela nesvjesno, zaštićena dječjim neznanjem i roditeljskom brigom. Takve me katastrofe, međutim, iznimno potresu, proživljavam ih i nakon što je ta opasnost već odavno prošla, preispitujući, valjda, kako bih se sama snašla u takvim situacijama. HBO-vu hvaljenu seriju „Černobil“ pogledala sam nekoliko p**a, a toliko me se dojmila priča da sam, nadobudno i iz znatiželje da doznam čim više činjenica, nabavila knjigu hvaljene autorice Aleksievič „Černobilska molitva“. Nakon šezdesetak stranica stala sam s čitanjem jer se, evo, dogodila sasvim nova, aktualna katastrofa: pandemija koronavirusa! Tko može čitati o Černobilu kada nam se događa slično: COVID-19, mlađi i od mog djeteta, poharao je u kratko vremena cijeli svijet. Male nevidljive, opasne čestice zaustavile su čovječanstvo, proizvodnju, druženja, životnu svakodnevicu. Vrijeme danas računamo kao prije i poslije korone, na ono koje nam je bilo manje-više dostupno, i ono u kojemu nam je ograničeno sve, čak i viđati se s najbližima.
Čovjeka uhvati melankolija, primjerice, kad uđe u dućan, kad se sjeti kako smo samo opušteno ulazili na takva mjesta. Sad nam sve, što je prije nekoliko tjedana bilo normalno, izgleda kao san. Istodobno osjećamo i zahvalnost što nam je mogućnost kupovanja uopće dostupna, i što lanci opskrbe osnovnim potrepštinama i hranom, nakon što je prošao prvi val neurotičnog pražnjenja, ipak funkcioniraju.
Taman kad smo svoj mozak prilagodili novim mjerama kriznih stožera, u nedjelju nas je probudio i potres! Sigurnost života unutar svog stana nestala je u desetak sekundi. Nažalost, nekima su u Zagrebu i okolici stanovi urušeni, pa su prisiljeni kakvu-takvu sigurnost potražiti na nekom drugom mjestu. Mi ostali zahvalni smo što smo, premda uznemiravani novim potresima, ipak u svom domu.
Zbog svega navedenog, čovjek se mora duboko preispitati kako živi, odnosno kako zadržati prisebnost u ovakva zahtjevna vremena.
Divim se liječnicima i medicinskim sestrama, kao i žurnim i dežurnim službama, ali i trgovcima, vozačima, svima koji na bilo koji način sudjeluju u suzbijanju tog minijaturnog gada koji je obilježio početak novog desetljeća, a koji se trude da nam osiguraju normalan život. Krizni stožer mi je virtualna ekipa s kojom ispijam jutarnju i popodnevnu kavu (mislim ja ispijam, oni pričaju pametne stvari). Zarobljena u svom stanu, istodobno i zahvalna što ga imam, želim pridonijeti na bilo koji način rješavanju krize. Uz onaj da ne izlazim vani i da ne postanem potencijalni prijenosnik bolesti, osjećam dužnost i odgovornost da pridonesem nekako, nešto napravim da bude barem malo bolje. Obzirom na svoje zvanje psihologa pokušat ću s vama podijeliti što i kako preporuča struka, što kao osobe u krizi moramo poduzeti i kako izdržati da „ne otiđemo na kvasinu“, kako bi rekli naši stari.
Preporučene metode samopomoći u izolaciji, naputci o ponašanju doma u vrijeme krize, mogu biti:
RUTINA - potrebno je dan ispuniti različitim aktivnostima. Imamo 24 sata dnevno, pruženu šansu i unutar nje slobodu kako to izvesti. Važno je isplanirati dan: obroke, druženja, barem virtualna (naravno, sve unutar up**a stožera), raditi ako radite od doma, također i odvojiti vrijeme za sebe te spavati, čitati, vježbati, pospremati. Rutinu možemo podijeliti na onu od ponedjeljka do petka, dok bi vikendom bilo poželjno izmijeniti raspored, uvesti nešto drugo, same promjene radi.
Bitno je pridržavati se zadane rutine jer nam ona daje sigurnost, red i osjećaj kontrole, što je u ovo doba izrazito bitno. Ispunit ćemo dan zadaćama i obavezama te ćemo manje misliti na negativnosti, strahove i brige.
OPTIMIZAM - Koliko god otrcano zvuči probajte ostati pozitivni, u prijevodu - poslužite se humorom, pokušajte se našaliti na neke dnevne situacije i smijati se sa svojim ukućanima. Svakodnevno imamo priliku vidjeti i čuti hrpu smiješnih i zanimljivih fora o koroni, iskoristite ih. To je odličan način kako preživjeti ove stresne i izvanredne okolnosti. Humor je koristan mehanizam zdravog nošenja s problemima, ali nikako negiranje situacije u kojoj smo se našli. Smijeh opušta i dopušta nam da se nosimo s činjenicama na koje ne možemo utjecati.
KONTAKTI - Ojačati socijalnu mrežu, putem društvenih mreža i raznih aplikacija često kontaktirajte s prijateljima. Podijelite svoje strepnje, strahove, ali i šale i recepte (i recept za kvasac, ako je ikako moguće ), pričajte o svemu, ne samo o koronavirusu, već, primjerice, o situacijama koje dnevno proživljavate, npr. kako zabaviti dvogodišnje dijete, koji film pogledati, i pri tom ostanite pozitivni. Bitno je znati da će i ovo jednom proći.
TJELESNE SENZACIJE - Najjednostavnije je u ovim uvjetima postati hipohondar. Strahom, panikom, anksioznošću, simptomima, vijestima o širenju koronavirusa i broju oboljelih, bombardirani smo neprekidno. Smirite se, ne mjerite temperaturu svakih pola sata! Kad na toplomjeru pokaže 36.9 stupnjeva Celzijusa to je normalno, ako pokaže 37.2 nemojte hiperventilirat i srušiti se u nesvijest. Nije svaki subfebrilitet, ili povišena temperatura, simptom koronavirusa, kao što to nije ni svako kašljanje i kihanje. Ako, ne daj Bože, i bude nešto frkovito, bitno je prvo se smiriti. I u slučaju zaraze, iznimno su velike šanse da ćete proći sa slabijim simptomima i, naravno, preživjeti. Probajte do kraja relativizirati situaciju, ne dopustite panici da vas obuzme, to je ključno.
TJELOVJEŽBA I ZDRAVLJE - Izrazito je bitno vježbati, a u ovim okolnostima to možete činiti doma. Treneri FC Tempo će se pobrinuti da dobivate upute i videa s primjerima vježbi. Za vježbanje kod kuće treba vam samo malo prostora, dobre volje, a vremena ionako svi imamo napretek! Posljedice ovoga biti će izvrsne. Tjelesnom aktivnošću čuvamo imunitet, snagu, a i garanciju da ćemo, po završetku izolacije, ponovno stati u traperice. Obavezno je zdravo se hraniti, reducirati kavu obzirom da ona potiče anksioznost, iako i ja prva ne mogu bez kave. Ako uživate u nečemu, kao ja u kavi, to svakako koristite umjereno. Posebno to vrijedi za alkohol, što manje to bolje, čak je bolje manje nego inače, zbog svih okolnosti u kojima se nalazite.
REDUCIRATI VIJESTI O KORONAVIRUSU – Jako važan nap**ak! Najbolje bi bilo dva do tri p**a dnevno pročitati, ili poslušati novosti. Moja preporuka je izvještaji stožera u 9 i 16 sati i centralni Dnevnik. Prvo preporučam zbog profesionalnog stožera koji će vam dati provjerene ali i umirujuće poruke, novosti i savjete. Sažeto, stručno, elokventno i bez panike objasne što je potrebno znati o virusu i situaciji u kojoj smo, a to je najbitnije. Recikliranje vijesti po cijeli dan zadržava vas u stanju pripravnosti, što će negativno utjecati na vaše emocije, ponašanje i dnevne aktivnosti.
JUNACI – Najmlađima je u ovoj situaciji zbilja nezgodno. Kad odrasli krenu s panikom, njima je sve samo ne dobro. Nema druženja, igre, vrtića, škole, igraonica, radionica... Sve je zatvoreno, nema proslava rođendana, nikakvih okupljanja. Posebnu pozornost trebamo posvetiti klincima, ako ste roditelj, ili bitna osoba u njihovom životu, posvetite im vrijeme, razgovarajte s njima, umirite ih. Najbolje bi bilo objasniti im da igraju veliku ulogu u borbi protiv virusa. Slikovito im objasnite da su mali heroji, vitezovi, ili slično. Pokrenite njihovu maštu kako bi se što bolje zabavili. S tinejdžerima je potreban drugačiji pristup. Razgovarajte s njima, slušajte ih, dajte im na važnosti, podijelite s njima svoje strahove, ali isto tako i informaciju kako ćete zajedno proći kroz ovu krizu. Posvetite im vrijeme i poslušajte što vam govore, to je važno njima, kao i nama svima.
MEDITACIJA I OPUŠTANJE – Uzmite vrijeme za sebe, odvojite pola sata dnevno za opuštanje. Upalite laganu glazbu, ili u tišini dišite, polako, duboko, smireno. Sjednite na balkon, terasu ako je lijepo vrijeme, ili u neki mirni kutak, i pokušajte se mentalno odmaknuti od svega, problema, svakodnevnice, brige, izolacije... Maštom, molitvom, mirom napunite svoje baterije, osnažite se i krenite dalje.
Na kraju dana čitajte - nekoliko stranica knjige, duhovne sadržaje, nikako teške i turobne tekstove, već nešto što će vas nadahnuti i ohrabriti. Cilj je podići raspoloženje i izdržati ovu krizu, a ne upasti u depresiju. Gledajte serije (sve sezone, nove, stare, dobro ocijenjene, loše ocijenjene, sve što vas zabavlja) na TV-u, sad imate vremena i možete uživati u filmskim maratonima. Naučite nešto novo, isprobajte nove recepte, istražujte, čitajte, gledajte i uživajte! Nagradite se i čestitajte si što održavate zdrav razum u ovim teškim i nezahvalnim vremenima, sami sebe pohvalite, zaslužili ste!
Viktor Frankl, neurolog i psihijatar, preživio je nacističke koncentracijske logore u kojima je izgubio obitelj i većinu prijatelja. Po završetku rata vratio se u Beč, bez ikoga, istraumatiziran i sam. Međutim, patnju koju je proživio iskoristio je kao iskustvo sa smislom. Napisao je tridesetak knjiga, a jednu je počeo pisati još u logoru, rečenicu po rečenicu, na improviziranom papiru. Utemeljio je logoterapiju, odnosno lječenje smislom.
Bitno je svojoj patnji dati smisao, pronađite neki viši smisao u svemu kroz što prolazite. Iz svega ovoga iziđimo kao pobjednici!
Do skorog čitanja, ostanite svi zdravi i čili!
Ivana Matić Bogunović, magistrica psihologije
Tempo Teretana Zvjezdica Čok Sandy Potter Marija Lozo Ujević Tina Luetić
