UŠĆE DRAVE U DUNAV- LEGENDA KOJA TRAJE
Pedestetih godina prošlog stoljeća kada je vanbrodski motor bio tolika rijetkost da ih se na Dravi i Dunavu moglo izbrojati na prste jedne ruke i kada su se čamci uzvodno od ušća Drave do Osijeka vukli obalom ručno i na vesla, dok obala još bila ne uređena i zarasla u šumu vrba i trske, dok je bicikl bio glavno ribičko prijevozno sredstvo počela je izgradnja
vikend naselja Ušće od nule pa do prvog km Drave, i uređenje obale, čišćenje i izgradnja mnogobrojnih špornjeva kako u Dravi tako i u Dunavu. Od tada se riboloviti na području ušća i terena koji njemu gravitiraju počima sve češće i počimaju ostvarivati ulovi koji su i tada, i ako je ribe bilo puno više , a ribiča puno manje bili na drugim terenima nezamislivi. Ušće je i ako nije u sastavu PP Kopački rit sastavni dio njega, a cijela strana Dunava s hrvatske strane pripada PP. Obično se pod revirom Ušće smatra Drava od nule do petog km , Dunav nizvodno do Aljmaša i uzvodno do Petraša, Starog Dunava i ulaza u Vemeljski dunavac. Izlazi iz kopačkog rita, a koji ovise o visini vodostaja ima puno, a najpoznatiji su Renovo u dravi na drugom km i Hulovo i Vemeljski dunavac u Dunavu sigurno su najatraktivnija mijesta na cijelom području. Činjenica leži da većina ribe nakon mrijesta napušta rit i ulazi u otvoreni vodotok, a poplavne vode su tu nanjele mnoštvo panjeva i grana i napravilo prirodnu zaštitu za ribu. Uređenjem obale kamenom da se osigura plovnost i spriječi erozija obale rezultirali su izvarednim varaličarskim mijestima na skoro svim dijelovima revira. Nažalost učestale višegodišnje vremenske nepogode i regulacija vodotoka Dunava uzvodno kroz srednju Evropu, rezultirale su sve većim i češćim poplavam koje ne samo što onemogućavaju dobar ribolov, već prave i sve veću materijalnu štetu.
