24/09/2020
Dakle, ako postoji genetska predispozicija, holesterol će se više stvarati u jetri, a ovo će za posledicu imati više kompleksa LDL, što onda očitavamo kao povećani rizik.
Razlog je jednostavan, LDL kada predje određene vrednosti za konkretnu osobu, zna da se vezuje za unutrašnji zid arterijskog krvotoka, stvarajući plaqove, koji onda generišu čitav niz problema, najčešće povezanih sa trombozama itd
MEDJUTIM, ovaj faktor ni izbliza ne pravi toliko problema, koliko se dešava u situaciji kada postoji smanjena fizička aktivnost, neregulisan šećer u krvi, visoki trigliceridi, visok arterijski pritisak, gojaznost, višedecenijsko pušenje, povećani životni stres koji duže traje i sl.
Zato se govorilo, još od 1950-ih, a govori i danas, o različitim oblicima tkz aterogenetskog indexa, koji treba da predstavi visinu rizika i objedini faktore.
Ali, svaki od navedenih faktora, NEMA istu stopu rizika, pa tako, gojaznost, po BMI skali, nije ni izbliza toliki problem, kao nedovoljna fizička aktivnost. Razlika je 250%,nevezano da li ste normalne telesne težine, gojazni ili izrazito gojazni, FIZIČKI FITNES znači mnogo više za vaše zdravlje od gubitka nekoliko kg PROCENJENOG viška.
U nastavku, imamo drugu VAŽNU okolnost vezanu za holesterol, a to je činjenica da npr u zapadnoj hemisferi, postoji različit % populacije 15-35, od države do države, gde osobe imaju POVEĆANU APSORPCIJU holesterola iz hrane. Ovde dijetarne intervencije imaju svoje mesto, a POGOTOVO ako vec postoji povisena pojava kardiovaskularnih bolesti kod neposrednih srodnika.
S tim u vezi, primećuju se VELIKE RAZLIKE kod pripadnika različitih rasa, kada naglo promene stil života, seleci se u delove sveta gde postoji tradicionalno veliki unos visokokalorijske hrane, sa dosta koncentrovanog secera, prerađenog mesa, zasićenih masti, uz MALO ILI NIMALO fizičkih aktivnosti...
Dakle ili GENETSKI razlog, sekretorni ili apsorptivni ili nagla promena načina života uz multifaktoralne faktore rizika.
Ovde tek počinjemo.