PlaninuVolim

PlaninuVolim Promocija prirodnih ljepota sadržanim kroz pojam planina i zdravog života.

Kretanje pješačenjem vlastitom snagu nogu uz stručno vođenje označenim i neoznačenim planinarskim stazama.

STIGLI SMO!PODSJELOVO 685 m n. v.  i 16 KILOMETARA OZRENSKIH STAZAPITOMA PLANINA, BOGATA ŠUMOM, VIDICIMA I PLANINARSKOM ...
14/09/2026

STIGLI SMO!
PODSJELOVO 685 m n. v. i 16 KILOMETARA OZRENSKIH STAZA

PITOMA PLANINA, BOGATA ŠUMOM, VIDICIMA I PLANINARSKOM TRADICIJOM

Planirani uspon na Treskavicu, zbog okolnosti koje nisu dozvolile realizaciju prvobitnog programa, zamijenili smo jednodnevnom turom na Ozren planini. I pokazalo se još jednom da je planinarstvo prije svega sposobnost da se planu prilagodimo, pronađemo sigurnu alternativu i dan provedemo u prirodi.

Naš cilj ovoga p**a bio je Podsjelovo, 685 m n. v. uređeni vidikovac i vrh sa stećcima, do kojeg smo stigli stazom koja objedinjuje prirodne ljepote Ozrena, uređene planinarske sadržaje, šumu, otvorene vidike i vrijedno kulturno naslijeđe. Prešli smo 16 kilometara, uz ostvarenu visinsku razliku od 622 metra uspona dok je ukupno vrijeme kretanja iznosilo 7 sati, 30 minuta.

Ozren je pitoma i pristupačna bosanskohercegovačka planina, ali upravo zbog toga često nepravedno ostaje u sjeni viših i poznatijih planina. Prostire se kroz područje više lokalnih zajednica, između dolina Bosne i Spreče, a prema južnim i jugoistočnim obroncima povezuje se sa Konjuhom. Područje Lukavca obuhvata padine i ogranke Ozrena, Konjuha i Majevice.

Najviši vrh Ozrena je Velika Ostravica, 918 m n. v., jedini ozrenski vrh viši od 900 metara.

Ali vrijednost Ozrena nije samo u njegovoj nadmorskoj visini. Njegova posebnost je upravo u pitomom reljefu, prostranim šumama, livadama, brojnim vrhovima i vidikovcima, planinarskim stazama i bogatom prirodnom i kulturno-historijskom naslijeđu.

OD ORAHOVICE PREMA PODSJELOVU

Našu turu započeli smo na lokaciji Lovačke kuće Orahovica, na 335 m n. v.

Od samog početka bilo je jasno da nas očekuje lijepo uređena i sadržajna planinarska staza. Trasa je opremljena informacijskim tablama, dobro markirana i uređena, a najvećim dijelom vodi kroz gustu i mirisnu borovu šumu.

Ozren je poznat po šumskim predjelima u kojima se smjenjuju borove i druge šumske zajednice, stvarajući karakterističan izgled ove pitome planine. Upravo takav ambijent pratilo nas je tokom uspona, hladovina, miris četinarske šume, tišina i povremeni otvori kroz krošnje iz kojih se pružaju pogledi prema okolnim ozrenskim vrhovima i susjednim planinama.

Staza je dinamična i raznolika. Na pojedinim dijelovima prati, a mjestimično se i preklapa sa makadamskim putem, ali se pritom ne gubi osjećaj planinarskog kretanja kroz prirodu.

RIZINA STAZA, TRAG JEDNOG PLANINARA

Posebno mjesto u ovoj priči zauzima Rizina staza.
Ime staze nosi uspomenu na Rizu Tubića iz Lukavca, istaknutog planinara koji je svojim radom, odnosom prema prirodi i zalaganjem ostavio dubok trag u planinarstvu Lukavca i šire.
Planinarske staze su tragovi ljudi koji su ih stvarali, uređivali, obilježavali i njima vodili druge prema planini.
Zato Rizina staza ima dodatnu vrijednost. Ona čuva sjećanje na čovjeka kojem je planina bila više od mjesta kroz koje se prolazi. Bila je prostor kojem se pristupa s poštovanjem i koji treba ostaviti uređenim za one koji dolaze poslije nas.

PLAVETNO BRDO 510 m n. v.

Prvi značajniji uspon vodi nas prema Plavetnom brdu, 510 m n. v.
Šuma se povremeno otvara i omogućava prve šire poglede prema ozrenskim predjelima. Kako dobijamo na visini, tako se i prostor oko nas polako širi.

Ozren upravo na ovakvim mjestima pokazuje svoju posebnost. Nema dramatične stijene visokih planina niti ekstremne nadmorske visine, ali ima ono što često tražimo na planini, mir, prirodu, dobru stazu i osjećaj prostora.

VIDIKOVAC MALČIĆI 533 m n. v.

Nastavljamo prema uređenom vidikovcu Malčići, 533 m n. v.
Ovo je jedno od mjesta na kojima vrijedi zastati, pogledati oko sebe i napraviti predah. Uređena stajališta i vidikovci daju ovoj stazi dodatnu vrijednost, posebno za planinare koji žele spojiti aktivno kretanje, upoznavanje prostora i uživanje u pejzažu.

Naša ruta tako nije samo uspon prema krajnjem cilju. Svaka dionica donosi novi pogled, novo mjesto za odmor i novu priču.

VIDIKOVAC KVRGA 648 m n. v.

Dalje nas staza vodi prema vidikovcu Kvrga, 648 m n. v.
Visina se povećava, šuma se mjestimično otvara, a pogledi postaju sve širi. Iza nas ostaje početna tačka u Orahovici, dok pred nama ostaje završni dio uspona prema Podsjelo.

Upravo ovakav raspored vidikovaca čini stazu sadržajnom i dinamičnom. Nema potrebe žuriti. Ozren traži da se zastane, pogleda, fotografiše, razgovara i uživa u prirodi.

PODSJELOVO 685 m n. v.

Nakon nastavka uspona stižemo do našeg krajnjeg cilja vidikovac i vrh Podsjelovo, 685 m n. v.
Ovdje nas dočekuje uređeni vidikovac i prostor sa stećcima, koji ovom planinarskom cilju daju dodatnu kulturno-historijsku vrijednost.
Stećci su jedno od najprepoznatljivijih obilježja srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i vrijedan dio kulturnog pejzaža koji se susreće i na području Ozrena. Na području Grada Lukavca evidentirane su brojne nekropole i lokaliteti sa stećcima, uključujući lokalitete na Ozrenu.
Podsjelo nam je ponudilo upravo ono zbog čega se na ovakve ture i dolazi, širok i čist pogled prema okolnim vrhovima i planinama. Nakon prolaska kroz gustu šumu i nekoliko vidikovaca, završni izlazak na otvoren prostor pružio je sasvim drugačiji doživljaj. Pogled se širi, horizont otvara, a Ozren pokazuje da i planina visoka manje od 1.000 metara može ponuditi veoma lijep planinarski doživljaj.

OZREN, PLANINA KOJA NE TRAŽI MNOGO

Ozren možda nema visinu Prenja, Maglića ili Čvrsnice, ali ima nešto svoje. To je planina kojoj se može vratiti. Staze prolaze kroz šume, livade i mirne planinske predjele. Na njima se smjenjuju usponi, ravniji dijelovi, makadamski putevi, vidikovci i mjesta za odmor.

Najviši vrh Ostravica doseže 918 m n. v., dok brojni drugi vrhovi i vidikovci stvaraju mrežu zanimljivih jednodnevnih planinarskih ciljeva. Planinarski izvori Ozren opisuju upravo kao područje pogodno za različite jednodnevne i kružne ture, sa dobro označenim planinarskim stazama.

Ozren je zbog toga odličan prostor za upoznavanje planinarstva, razvoj kondicije, druženje i sigurno kretanje planinskim stazama.

POVRATAK UZ DRUŽENJE

Nakon odmora na vidikovcu Podsjelovo, fotografisanja i uživanja u pogledima, vraćamo se istom stazom prema Orahovici. Povratak je protekao u još boljoj atmosferi.
Na stazi smo susretali planinare iz susjednih gradova, razmjenjivali iskustva, razgovarali o planinama i kao i mnogo p**a do sada, potvrđivali ono najljepše u planinarstv, ljude koje povezuje ljubav prema prirodi.

Planina je staza kojom hodamo, šuma kroz koju prolazimo, pogled zbog kojeg zastanemo, čovjek kojeg sretnemo i priča koju ponesemo kući.

PLANINU VOLIM, PLANINARSTVO KOJE SE PLANIRA I VODI SIGURNO

Ova zamjenska tura još jednom je pokazala koliko je važno odgovorno planiranje planinarskih aktivnosti. Kada prvobitni cilj zbog vremenskih, organizacijskih ili drugih okolnosti nije moguće sigurno realizovati, dobar planinarski vodič ne traži način da se plan po svaku cijenu ostvari. Traži sigurnu, kvalitetnu i sadržajnu alternativu.
Upravo je to jedan od principa platforme Planinu Volim.

Svaka tura počinje prije nego što napravimo prvi korak, procjenom terena, uslova, sposobnosti učesnika, vremena, opreme i mogućih alternativnih pravaca.

Planina nije prostor da bismo dokazivali ko može više.Na planinu idemo da je upoznamo, da joj se divimo, da u njoj uživamo i da se sa nje sigurno vratimo.

Zato Planinu Volim tim nastoji kroz svaku organizovanu aktivnost promovisati odgovorno planinarenje, kvalitetno planiranje, stručno vođenje, međusobno povjerenje i poštovanje planinarskih pravila.

ZAHVALNOST

Hvala svim učesnicima koji su i ovu zamjensku turu prihvatili sa razumijevanjem i dobrim raspoloženjem. Hvala planinarima iz susjednih gradova na susretima, razgovorima i zajedničkim trenucima na stazi.

Posebno hvala planinarima PD Lukavac iz Lukavca, koji svojim radom održavaju, uređuju i obilježavaju planinarske staze, vidikovce i odmorišta, čineći planine dostupnijim i sigurnijim za sve koji ih vole.

Ozren nas je još jednom podsjetio da ne moramo uvijek tražiti velike visine da bismo doživjeli veliku planinarsku priču.
Podsjelovo 685 m n. v. možda nije velika brojka na planinarskoj skali, ali je ovaj vrh, njegova staza, šuma, vidikovci, stećci i ljudi koje smo sreli učinili da ovaj dan bude vrijedan pamćenja.
To je planinarstvo kakvo volimo, to je ujedno i misija platforme Planinu Volim.

Vas i Planinu Volim

Dževad Bektašević
planinarski vodič MB-125
PS FBiH/PD Konjuh Tuzla
+387 61 13 48 94
[email protected]
planinuvolim.ba

https://planinuvolim.ba/ozren-planina/

DOLOMITI 2026 ČETIRI DANA IZMEĐU JEZERA, VRHOVA I FERATA03–06. septembar 2026.Četiri dana u Dolomitima bila su spoj plan...
07/09/2026

DOLOMITI 2026
ČETIRI DANA IZMEĐU JEZERA, VRHOVA I FERATA

03–06. septembar 2026.

Četiri dana u Dolomitima bila su spoj planinarenja, visokogorskih uspona, tehnički zahtjevnih via ferrata, prirodnih ljepota i mjesta koja ostavljaju snažan trag.

Dolomitska priča počela je na Passo Tre Croci, odakle smo stazom 215 krenuli prema čudesnom Lago di Sorapis. Nakon gotovo 12 kilometara hodanja i 480 metara uspona, pred nama se otvorila nestvarno tirkizna boja jezera, okružena moćnim dolomitskim stijenama. Putem su nas pratili pogledi prema Tre Cime di Lavaredo i Cadini di Misurina, a osigurani i izloženi dijelovi staze dodatno su dali planini njen pravi karakter.

Drugi dan bio je rezervisan za Peitlerkofel – Sass de Putia (2875 m). Od Passo delle Erbe preko Munt de Fornella i Forcella de Pütia, kružnom stazom prošli smo gotovo 17 kilometara, savladali više od 1.100 metara uspona i stigli do jednog od najljepših panoramskih vrhova ovog dijela Dolomita. Pogled se pružao prema Marmoladi, Selli, Sasso Croce i dalekim Alpama.

Treći dan donio je ono zbog čega mnogi planinari dolaze u Dolomite, visokogorsku via ferratu i ozbiljan tehnički izazov.

Sa Rifugio Angelo Dibona krenuli smo prema Tofana di Mezzo (3244 m) preko Via Ferrata Giuseppe Olivieri – Punta Anna i nastavili preko Gianni Aglio. Ova kombinacija predstavlja jednu od zahtjevnijih visokogorskih ferrata u području Tofana. Dionice su tehnički ocijenjene do D, uz pojedine vrlo zahtjevne ključne elemente koji se u nekim opisima navode i kao E elementi. Karakterišu ih velika izloženost, strmi stijenski odsjeci, vertikalni prolazi, ljestve i dugi osigurani dijelovi. Poseban izazov predstavlja činjenica da se sve odvija na velikoj nadmorskoj visini, gdje fizička spremnost, koncentracija i pravilna upotreba opreme imaju presudnu ulogu.

To nije bio samo uspon prema vrhu. Bio je to test iskustva, sigurnosti, povjerenja i timskog duha.

Nakon uspiješnog uspona na vrh Tofane di Mezzo 3244 m, silazak gondolom prema Ra Valesu, a zatim preko Rifugio Pomedes završili zahtjevnu kružnu turu.

Četvrti dan posvetili smo Cortini d'Ampezzo, jednom od najpoznatijih planinskih i turističkih centara Dolomita, gradu duboko povezanom s planinarstvom, alpinizmom i historijom Zimskih olimpijskih igara.

Na povratku prema Austriji zaustavili smo se kod impresivnog Fallbacha, jednog od najpoznatijih vodopada u Koruškoj, u dolini Maltatal, dolini vodopada.

ČETIRI DANA. ČETIRI RAZLIČITA PLANINSKA DOŽIVLJAJA.

Od tirkiznog Lago di Sorapis, preko visokog Peitlerkofela, do stijena Tofane i tehnički zahtjevnih ferrata, Dolomiti su još jednom pokazali zašto predstavljaju jedno od najznačajnijih planinarskih područja Evrope.

Ovakve ture nisu samo kilometri, visinska razlika i osvojeni vrhovi. One su iskustvo, znanje, odgovornost, prijateljstvo i ljubav prema planini.

Planinarenje nije takmičenje.
Planina se ne osvaja, planina se upoznaje, poštuje i doživljava.

Hvala svima koji su bili dio ove dolomitske priče.

Nastavljamo dalje.
Vas i Planinu Volim.

Dževad Bektašević
planinarski vodič MB-125
Planinu Volim

https://planinuvolim.ba/dolomiti-2026/

USPJEŠAN VIKEND NA MAGLIĆU I K*KUU okviru aktivnosti Platforme Planinu Volim, 15. i 16. augusta 2026. godine realizovan ...
17/08/2026

USPJEŠAN VIKEND NA MAGLIĆU I K*KU

U okviru aktivnosti Platforme Planinu Volim, 15. i 16. augusta 2026. godine realizovan je planirani planinarski program na Magliću i grebenskom vrhu K*ku.

MAGLIĆ 2386 m, NAJVIŠI VRH BOSNE I HERCEGOVINE

Pet učesnika uspješno je savladalo zahtjevni uspon sa Prijevora na 1.659 m, preko sjevernog smjera do vrha Bosanskog Maglića, visokog 2.386 m.
Nakon vrha nastavili smo preko Crnogorskog Maglića i Carevog dola do Trnovačkog jezera, gdje smo se susreli i družili sa planinarima PD Zefir Gračanica, a zatim nastavili prema Prijevoru.
Ukupno: 12,4 km, 1.149 m uspona i 1.149 m silaska.
Maglić zahtijeva ozbiljan pristup. Trošna stijena, sipar, strmi i eksponirani dijelovi staze traže iskustvo, koncentraciju i obaveznu upotrebu odgovarajuće sigurnosne opreme. Neodgovorno kretanje izvan označenih staza i penjanje bez opreme ugrožava i pojedinca i druge planinare.

K*K 1817 m, VIA FERRATA KOJA TRAŽI POŠTOVANJE

Drugog dana, četiri učesnika krenula su iz Papinog Dola preko Stabanskih njiva prema grebenu K*ka, između Volujka i Lebršnika.
Via ferrata K*k, kategorije B/C, savladana je uz korištenje propisane sigurnosne opreme. Ferrata ima približno 850 m čeličnog sigurnosnog sistema, uz visinsku razliku oko 237 m.
Ukupno smo prešli nešto manje od 5 km, uz oko 425 m uspona i približno 5 sati kretanja.
Posebnu zahvalnost upućujemo PD Volujak Gacko na razvoju planinarske infrastrukture, izgradnji i održavanju Via ferrate K*k i doprinosu razvoju sigurnog planinarstva ovog kraja.

PJEŠČANE PIRAMIDE I GORAŽDE

Po završetku uspona posjetili smo Pješčane piramide kod Foče, rijedak geomorfološki fenomen oblikovan dugotrajnim djelovanjem erozije.
Vikend smo završili u Goraždu, uz večeru i druženje sa dragim prijateljima Huseinom i Nermom Ahmetagić.
Dva dana, dva vrha, ferrata, prirodni fenomeni, nova poznanstva i mnogo lijepih uspomena.
Platforma Planinu Volim nastavlja sa svojom misijom: upoznavati, promovirati i sigurno voditi planinare kroz najljepše planinske predjele Bosne i Hercegovine.
Vrh nije vrijedan ako do njega ne stignemo sigurno.

Vas i Planinu Volim

Dževad Bektašević
planinarski vodič MB-125
PS FBIH / PD Konjuh Tuzla

https://planinuvolim.ba/maglic-i-via-ferrata-kuk/

USPJEŠAN USPON NA PRENJUČETIRI VRHA BIH CHALLENGE 2000+Tokom vikenda 08. i 09. augusta 2026. godine, u okviru vodičkih a...
11/08/2026

USPJEŠAN USPON NA PRENJU
ČETIRI VRHA BIH CHALLENGE 2000+

Tokom vikenda 08. i 09. augusta 2026. godine, u okviru vodičkih aktivnosti Platforme Planinu Volim, realizovan je planirani uspon na Prenj, jednu od najimpresivnijih i najzahtjevnijih planina Bosne i Hercegovine.

Osmočlana grupa uspješno je savladala planiranu trasu i ispenjala četiri vrha viša od 2.000 metara: Kota 2.002 m, Osobac 2.024 m, Zelena glava 2.102 m i Otiš 2.097 m, uz noćenje u Planinarskoj kući Vrutak.

DVA DANA, 28,4 KILOMETRA I ČETIRI VRHA

Prvog dana, 08.08.2026, trasa je vodila od Crnog polja preko vrhova Kota i Osobac, a zatim preko područja Jezerca i između vrhova Taraš, Motika i Kopilica do Planinarske kuće Vrutak.

Pređeno je 15,6 kilometara, uz 1.146 metara uspona i 946 metara silaska.

Drugog dana uspon je nastavljen iz Vrutka prema Zelenoj glavi i Otišu. Nakon izlaska na najviši vrh Prenja, Zelenu glavu, nastavili smo prema Otišu i potom dugim spuštanjem preko Kopilice, Jezerca, Skoka i Rakovog Laza prema Konjičkoj Bijeloj.

Pređeno je 12,8 kilometara, uz 712 metara uspona i 1.759 metara silaska.

Ukupno je za dva dana savladano 28,4 kilometra, sa više od 1.800 metara uspona i više od 2.700 metara silaska.

PRENJ, GOROSTAS KOJI SE NE OTKRIVA SVAKOME

Prenj je pitom i divlji, surov i očaravajuće lijep. Njegovi grebeni, kameni vrhovi, planinske doline i široki vidici svakim korakom otkrivaju novo lice ove veličanstvene planine.

Sa ispenjanih vrhova pružali su se nezaboravni pogledi prema unutrašnjosti Prenja, susjednim planinama i dubokom kanjonu Neretve.

Ovaj vikend još jednom je potvrdio da Prenj zahtijeva ozbiljnu pripremu, disciplinu i poštovanje, ali zauzvrat pruža doživljaje koji ostaju dugo u sjećanju.

ZAHVALNOST UČESNICIMA

Posebnu zahvalnost upućujem svim učesnicima na visokom stepenu psihofizičke spremnosti, timskoj posvećenosti, disciplini i odgovornom odnosu prema planini i jedni prema drugima.

Jer planinarstvo nije samo uspon na vrh. To su povjerenje, zajedništvo, odgovornost, poštovanje prirode i promocija ljepota koje naša Bosna i Hercegovina ima.

Hvala Prenju i planinarima PD Borašnica Konjic na još jednom nezaboravnom vikendu.

Do nekog novog susreta sa njegovim grebenima, vrhovima i pogledima.

Vas i Planinu Volim

Dževad Bektašević

VIŠE:
https://planinuvolim.ba/prenj-cetiri-vrha-bih-challenge-2000/

IDEMO LI? ISPENJATI MAGLIĆNajviši vrh Bosne i Hercegovine čeka nas 15. i 16.08.2026. godine.Planinu Maglić upoznat ćemo ...
05/08/2026

IDEMO LI? ISPENJATI MAGLIĆ

Najviši vrh Bosne i Hercegovine čeka nas 15. i 16.08.2026. godine.

Planinu Maglić upoznat ćemo kroz zahtjevan uspon na Bosanski Maglić (2386 m n.v.), uz prolazak osiguranom stazom i prekrasne vidike prema Trnovačkom jezeru i okolnim planinama.

Drugog dana slijedi novi izazov: Via Ferrata K*k i uspon na grebenski vrh K*k (1817 m n.v.), uz otvorene poglede prema Volujku, Zelengori i kanjonu Sutjeske.

Ovo nije samo uspon na dva vrha. Ovo je vikend ispunjen planinom, stijenom, sajlama, izazovima, pogledima i druženjem na jednom od najimpresivnijih planinskih prostora Bosne i Hercegovine.

Kondiciona zahtjevnost: K4 – izrazito teško
Tehnička zahtjevnost: T3 – zahtjevno

Za učešće je potrebna odgovarajuća planinarska oprema i iskustvo u korištenju opreme za samoosiguranje.

OBAVEZNA PRIJAVA DO 12.08.2026. DO 20:00 SATI
BROJ MJESTA JE OGRANIČEN.

Ako želite biti dio ovog planinarskog izazova, prijavite se na vrijeme.

Vidimo se pod Maglićem.

Dževad Bektašević
planinarski vodič MB-125
PS FBiH / PD Konjuh Tuzla

Telefon: +387 61 13 48 94
[email protected]
www.planinuvolim.ba

https://planinuvolim.ba/maglic-najvisi-vrh-bosne-i-hercegovine/

ROMANIJA SA BALKONSKIM POGLEDOMRomanija je mnogo više od planine kroz koju prolazimo. To je prostor guste šume, kameniti...
05/08/2026

ROMANIJA SA BALKONSKIM POGLEDOM

Romanija je mnogo više od planine kroz koju prolazimo. To je prostor guste šume, kamenitih grebena, okomitih stijena, prirodnih vidikovaca, bogate istorije i gotovo stogodišnje planinarske i alpinističke tradicije.

Na ovoj turi Platforme Planinu Volim upoznali smo Romaniju kroz uspon na njen najviši vrh Veliki Lupoglav (1652 m n.v.), šetnju grebenom i obilazak jednog od najpoznatijih prirodnih balkona ove planine, Crvenih stijena (1423 m n.v.), uz boravak u Planinarskom domu Crvene stijene.

Posebnu vrijednost turi daje staza koja od doma vodi prema Velikom Lupoglavu. Gusta i visoka šuma pruža hlad i zaštitu od ljetnog sunca, dok se na grebenu otvaraju pogledi prema Sarajevskoj i Mokranjskoj dolini i okolnim planinama.

Romanija istovremeno čuva tragove glasinačke kulture, brojne tumule i arheološka nalazišta, ali i stijene na kojima su ispisane važne stranice razvoja alpinizma u Bosni i Hercegovini.

U novoj reportaži donosimo priču o Romaniji, njenoj prirodi, istoriji, planinarstvu, alpinizmu, Crvenim stijenama, Via Ferrati Sokolov put i našim iskustvima sa ove ture.

Romaniju ne treba samo preći. Romaniju treba upoznati.

ROMANIJA SA BALKONSKIM POGLEDOM – kompletna reportaža
https://planinuvolim.ba/romanija-planina-2/

Vas i Planinu Volim.
Dževad Bektašević

Address

Mehmedalije Maka Dizdara Br. 1
Tuzla
75000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when PlaninuVolim posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to PlaninuVolim:

Shortcuts

Share

Category