Lovačko društvo ''Fazan'' Odžak

Prostor općine Odžak, koji je ujedno i prostor lovišta lovačkog društva “Fazan”, smješten je na sjeveru Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Posavini. Sjeverne granice lovišta omeđene su rijekom Savom, sa istoka granice se protežu rijekom Bosnom, sa juga granica je potok Palučak, koji je ujedno i entitetska granica, zapad ne granice lovišta se protežu blagim padinama Vučijaka , s najvišim vrhom Smrekov

ača od 220 m nadmorske visine.
Što se tiče pedološkog sastava tla zemljište se može podijeliti na dvije glavne kategorije:podzolasta zemljišta na padinama Vučijaka koja se blago pretapaju u ravnicu i aluvijalna zemljišta nastala radom rijeka Save i Bosne.Oba zastupljena zemljišta pogodna su za proizvodnju raznih žitarica i drugih ratarskih kultura. Na prisojnim padinama dominiraju šume mekih i tvrdih liščara i drugim kultiviranim nasadima(voćnjaci, vinogradi i dr.) U ravničarskom dijelu može se pored grmlja naći i šume hrasta lužnjaka, graba, jasena i drugih ravničarskih vrsta sa obiljem bijele topole i vrbe uz korita rijeka Save i Bosne. Lovište pripada tipu ravničarskih lovišta . Cijeli ovaj prostor odlikuje se umjereno kontinentalnom klimom koju karakterizira puno oborina tijekom cijele godine. Najviše oborina padne u lipnju.Vjetrovi pušu sa sjeverozapada.Snježne padavine se pojavljuju polovicom studenog i rijetko se zadržavaju duže od konca veljače. Sagledavajući sve navedene karekteristike cjelokupnog lovišta, može se rećii da ono sa svim raspoloživim i dostupnim resursima pruža idealne uvjete za uzgoj, rast i razvoj divljači u lovištu, čime se pružaju vrlo dobri uvjeti za razvoj lova i lovstva na ovim prostorima. Lovačko društvo pruža usluge lovnog turizma za domaæe i inozemne lovce.
Što se tiče autohtone divljači od krupnije to je u prvom redu srneća ,čije se brojno stanje popravilo do punog kapaciteta , divlja svinja koja je postala prekobrojna i nanosi velike štete na ratarskim kulturama,Od sitne dlakave divljači tu je i divlji zec koji se naglo oporavio i polako popunjava kapacitet lovišta. Od pernate divljači dominiraju divlje koke među kojim prednjači fazan djelomièno zbog poboljšanih uvjeta u lovištu a djelomično zbog svakogodišnjeg unosa novih jedinki.Pored divljih koka ovo lovište obiluje i divljim patkama kao i ostalim močvaricama , kako od pataka stanarica koje se ovdje legu tako i od onih koji zimi u preletu posjećuju ovo područje. Pod ovakim prirodnim uvjetima kao i domaćinskim gospodarenjem učinjeno je, a još se uvijek čini da ovo Društvo postane ponos njegovih članova, već i prvi pokretač lovnog turizma u ovom kraju, koji će dolaskom domaćih i inozemnih lovaca kroz lov i ugostiteljske usluge doprinjeti da bar dio pučanstva ovog kraja živi bolje. I na skučenom terenu ( oko 9000 ha.) lovačko društvo je uspješno funkcioniralo i uvećavalo članstvo, da bi pred domovinski rat dostiglo oko 500 članova. Poslije domovinsko obrambenog rata po povratku iz izbjeglištva, grupa najzagriženijih lovaca obnavlja rad lovačkog društva i porušeni Lovački dom. Izgrađeno je i strelište za leteće mete “lovački trap”. 2007. godine proslavljena je 60-obljetnica rada društva i izdana Monografija društva.Završena je Lovačka kuća na Kadru i radi se na njenom unutrašnjem uređenju i stavljanju u funkciju. Lovačko društvo sada gazduje lovištem od 14.000 ha i ima 310 članova od toga 285 redovnih i 25 počasnih članova kao i 17 članova lovačkog podmlatka .Upornim radom na uzgoju i zaštiti divljači, obnavljanjem lovno-tehnički objekata i lovno-uzgojnih objekata i neprestanom borbom protiv krivolova, racionalnim gospodarenjem i pozamašnim ulaganjem imamo odličan teren, krivolov sveden na podnošljivu mjeru, fond autothone divljači obnovljen skoro kao u predratnom periodu.