30/08/2026
Iza ove slike stoji 12 godina mog života.
Dvanaest godina školovanja, edukacija, rada i odricanja. Propuštenih putovanja, izlazaka, rođendana i druženja. Onog „ne mogu, radim“ i „biće vremena“, dok je vrijeme prolazilo.
Smjene po 14 sati, nakon kojih je premalo ostajalo za porodicu, za sport, za mene. Cijenu tog p**a nisam plaćao samo ja. Osjetili su je i oni koje najviše volim.
Bilo je i onih kojima sam bio samo jeftina radna snaga. Ljudi koji nisu prepoznali moju žrtvu, moje ideje ni cilj prema kojem sam išao. Davao sam mnogo, često dobijao malo, ali nisam prestao da vjerujem da mogu izgraditi nešto svoje.
Danas gledam kako taj san postaje stvarnost. Ponosan sam, jer znam koliko je ovaj trenutak koštao. I zahvalan onima koji su bili uz mene i kada sam imao samo ideju i želju da je ostvarim.
Snovi se ostvaruju. Trud se, prije ili kasnije, isplati.
A u ovu sliku stalo je mnogo toga što se ne vidi.